U intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji primjena mineralnih gnojiva je redovna agrotehnička mjera. Količine mineralnih gnojiva koje se primjenjuju u većini slučajeva su veće od onoga koliko biljka može iskoristiti što dovodi do nakupljanja soli u rizosfernom sloju, odnosno u zoni korijenovog sistema.
Osim primjene mineralnih gnojiva do zaslanjivanja zemljišta dovodi i niz drugih faktora kao što su: kvalitet vode za navodnjavanje i način navodnjavanja, klimatski uslovi i tip zemljišta.
Navodnjavanje kao agrotehnička mjera na zaslanjivanje zemljišta utiče na dva načina: direktno – kada se primjenjuje voda koja je mineralizovana, odnosno ima veći sadržaj mineralnih materija i indirektno– kada se primjenjuju veće količine vode za navodnjavanje i pri tome dođe do podizanja nivoa podzemne vode koja je mineralizovana. Većina prisutnih soli u vodi za navodnjavanje su hloridi, sulfati, karbonati i bikarbonati.
Klimatski uslovi mogu značajno uticati na zaslanjivanje zemljišta i to količinom i rasporedom padavina i temperaturom. U sušim i toplim periodima u toku vegetacije potrebe biljaka za vodom se povećavaju, a tolerantnost prema sadržaju soli se smanjuje. U tim uslovima sva voda iz zemjišta troši se na evapotranspiraciju biljaka i isparavanje sa površine zemljišta, a soli ostaju nataložene u rizosfernom sloju. Veće količine padavina podižu nivo podzemnih voda do rizosfernog sloja, a samim tim povećava se i koncentracija soli.
Joni koji su odgovorni za zaslanjivanje zemljišta: Na⁺, K⁺, Ca²⁺, Mg²⁺, Cl⁻.
Uticaj zaslanjenosti zemljišta na biljke
So u zemljištu smanjuje osmotski pritisak tako da biljke ne mogu da usvajaju vodu. Kada je u zemljištu povišena koncentracija soli do nivoa koji je veći od koncentracije u korijenu prestaje usvajanje vode iz spoljašnje sredine ili je ono značajno smanjeno i otežano. Na taj način smanjuju se dostupne koičine vode za biljke bez obzira na njen sadržaj u zemljištu zbog čega biljke mogu da budu izložene stresu.
So može da pokaže i direktnu toksičnost, ali je njeno štetno dejstvo prvenstveno vezano za smanjenje moći usvajanja vode.
Kada biljka usvoji vodu koja sadrži ione štetnih soli, kao što je natrij, hlor, višak bora mogu se pojaviti i simptomi poput usporenog rasta, malih listova, marginalne nekroze lišća ili deformacije plodova.
Višak soli u zemljištu:
- ometa usvajanje kalija,
- dovodi do smanjenja rasta ćelija,
- smanjuje procese fotosinteze i
- smanjuje intenzitet metaboličkih procesa u biljkama.
Zaslanjeno zemljište je jedan od ograničavajućih faktora u poljoprivrednoj proizvodnji. Ubrzanom eksploatacijom zemljišta ovaj problem je sve učestaliji.
Zaslanjeno zemljište može dovesti i do pojave antagonizma između pojedinih elemenata u zemljištu, odnosno da suvišak jednoj iona ograničava unos drugog iona, npr. višak hlorida ograničava usvajanje nitrata, višak fosfora samnjuje usvajanje mangana, a višak kalija ograničava usvajanje kalcija.
U slanim zemljištima ioni natrija zamjenjuju kalcij i magnezij na glinenim česticama što dovodi do pojave teških i zbijenih tala koja su sklona pucanju u sušnim periodima.
Sprječavanje zaslanjivanja tla
Na pojavu povećanja koncentracije soli u zemljištu treba obratiti pažnju naročito onda kada se primjenjuju veće količine NPK gnojiva, granuliranih i kristalonskih. Ovo je naročito česta pojava pri nekontrolisanoj i prekomijernoj upotrebi gnojiva. Da bi se sriječila ova pojava potrebno je obezbijediti dovoljne količine organske materije koja će potaknuti rad mikroorganizama. Mikroorganizmi u toku svoje životne aktivnosti iskoristiće viškove mineralnih materija i neutralisati njihovo štetno djelovanje.
U svrhu obogaćivanja zemljišta organskom materijom može se primijeniti niz mjera, kao što su zelenišno đubrenje, zaoravanje žetvenih ostataka i upotreba organskih gnojiva (stajnjak, peletirana gnojiva) i upotreba regulatora zemljišta.
Primjena bioregulatora Bio CanPelet osigurava redovnu regeneraciju zemljišta potičući rad mikroorganizama zahvaljujući visokom sadržaju organske materije i huminskih i fulvinskih kiselina, a osim toga potiče i ispiranje viškova nataloženih štetnih soli.
Proizvod Melior Anatolia Sal na bazi kalcija i organskih kiselina formulisan je tako da neutrališe i deaktivira štetne jone. Organske kiseline povezane sa jonima kalcija koji je u stanju rastvora u vodi mijenjaju mjesto sa jonima natrija, dovodeći jone natrija u deaktivno stanje i time sprječava zasoljavanje.
Samo planskim upravljanjem proizvodnjom zemljište možemo održati plodnim i produktivnim dugi niz godina. Savjesna primjena gnojiva i vraćanje organske materije u zemjište mora postati redovna praksa proizvođača, kako bi se zaštitio ovaj teškoobnovljivi resurs.
